"Ništa mi ne pomažeš po kući!"
- Jelena Bačić

- 14 hours ago
- 3 min read

Na kućne poslove ljudi se često žale, zato što se moraju raditi gotovo svaki dan i nema im kraja. Kuvanje, čišćenje, peglanje, pranje i slaganje veša, briga o djeci - sve se to smatra kućnim obavezama. Riječ je o neplaćenom radu, pa je stoga manje i vrednovan. Nisam jednom čula kako jedan partner kaže drugom: Pa ti svakako ništa ne radiš, u kući si cijeli dan.
Rodne razlike u obavljanju kućnih poslova
Stepen u kome ćemo učestvovati u kućnim poslovima često je određen načinom na koji smo odgajani i rodnim ulogama koje usvajamo. Dok se djevojčice odmalena odgajaju da znaju raditi po kući, dok usvajaju narativ kako treba da budu dobre domaćice, kod dječaka je to zaista rijedak slučaj. Zna se vidjeti da roditelji pospremaju i za sinom tinejdžerom. Prema istraživanjima, u većini društava, kućni poslovi smatraju se primarno odgovornošću žena.

Razlike u stepenu obavljanja kućnih poslova postaju vidljivije kad dvije osobe postanu par, a posebno kad dobiju djecu. U porodicama gdje su oba roditelja zaposlena, ipak su žene te koje više vremena posvećuju kućnim poslovima, što zna dovesti do frustracije i pojave konflikata među partnerima. Zanimljiv je podatak da je učešće muškaraca u kućnim poslovima doseglo plato tokom devedesetih godina 20. vijeka i da od tada nije bilo značajnih promjena.
To u prevodu znači da su muškarci preuzeli na sebe dio kućnih poslova koji se odnose na popravke, košenje trave, održavanje dvorišta i sl., dok su žene zadužene za pranje i slaganje veša, kuvanje, čišćenje, brigu o djeci, odlazak u nabavku i sl. Ovakva podjela je neravnomjerna i izaziva konflikte, jer se žene često osjećaju preopterećene količinom kućnih poslova. Neki autori su pokušali da kvantifikuju ove razlike i došli su do sljedećih podataka:
Na globalnom nivou muškarci u prosjeku provode 83 minute dnevno u neplaćenim kućanskim poslovima, dok žene na iste aktivnosti troše 265 minuta, odnosno više od tri puta više vremena nego muškarci.
"To nije pravedno"
Neki čitalac bi ovaj tekst mogao shvatiti kao napad na muškarce, što mi nije cilj. Bez obzira na nejednaku raspodjelu poslova, među partnerima ne mora biti konflikta, ako oboje smatraju da je takva raspodjela obaveza pravedna. Istraživači sugerišu da će žene manje smatrati nepravednim ovakvu podjelu poslova ako su zavisnije od svojih partnera, ili ako su se dogovorili da jedno radi i zarađuje, a drugo vodi računa o kući i djeci. Postoje i žene sa tradicionalnim uvjerenjima, koje pored zaposlenosti, jednostavno ne dozvoljavaju svojim muškarcima da kuvaju, čiste ili peglaju, smatrajući svojom ličnom sramotom ako bi se muškarci uključili u te poslove.

Kako se više uključiti?
Kako to psiholozi vole reći: komunikacija je ključna! Istraživači sugerišu da se odmalena djeca mogu uključivati u kućne poslove, tako što se oni neće predstaviti kao nužno zlo, već kao način brige za druge. Ako sklonim svoj prljav tanjir - pokazujem više brige i poštovanja za tebe, jer ne očekujem da ti sklanjaš za mnom. Autori mudro napominju da danas imamo mnogo mašina i alata koje nam olakšavaju život i obavljanje kućnih poslova, ali i dalje treba zajedno da radimo, kako bismo imali čist veš i posuđe.
Djeca se mogu postepeno uvoditi i uključivati. Sasvim mala djeca mogu da rade jednostavne zadatke, kao što je vraćanje igračaka na mjesto. Autori kažu da mogu pomagati i u pripremi obroka, ali da je za ovo potrebno da roditelji imaju baaaš puno strpljenja.
Za kraj, ako je potrebna dodatna motivacija, može se pogledati ovaj isječak iz serije Prijatelji:
Reference
Carreiro, J. (2021). Gender role beliefs, household chores, and modern marriages (Doctoral dissertation, Antioch University New England). Antioch University Repository and Archive.
Cerrato, J., & Cifre, E. (2018). Gender inequality in household chores and work-family conflict. Frontiers in Psychology, 9, Article 1330. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2018.01330
Javed, N., Siddique, K., & Hussain, G. (2020). Husbands’ involvement in domestic chores and family conflicts: Empirical evidence from Pakistan. International Review of Social Sciences, 8(10), 219–225.
Rende, R. (2021). Chores: Why they still matter and how to engage youth. The Brown University Child and Adolescent Behavior Letter, 37(6), 1–4. https://doi.org/10.1002/cbl.30545
Thakare, S., & Shivhare, K. (2022). Measuring the economic value of women’s household work. GNLU Journal of Law & Economics, 5(2), 1–17.



Comments