Za većinu nas, period praznika je završen i vratili smo se svojim svakodnevnim obavezama. Nikad nije lako privići se na povratak rutini nakon što smo proveli dane odmarajući, trpajući hranu u sebe kao da sutra ne postoji i družeći se sa dragim ljudima. Nekima je povratak u rutinu lakši, dok se kod drugih razviju stanja poput postpraznične depresije.
Teško vam je vratiti se u rutinu?
Totalno kapiram o čemu pričaš.
Šta ova trabunja?
Zvončići su odzvonili: postpraznična depresija
Terminom postpraznična depresija (eng. post holiday blues / post holiday depression) označava se osjećanje tuge i emocionalne uznemirenosti, koje se javlja nakon završetka prazničnog perioda. Prilično je učestala kod ljudi širom svijeta. Ljudi koji je iskuse imaju simptome koji se tradicionalno vezuju za depresiju: osjećanje tuge, manjak motivacije, iritabilnost, slabije postignuće u profesionalnom i akademskom domenu, gubitak apetita, promjene u ritmu spavanja i dr. Zanimljivo je napomenuti da ovi simptomi obično nisu prisutni prije praznika, već nakon njih, zbog čega se i zove postpraznična depresija. Takođe je bitno napomenuti da ovi simptomi ne moraju značiti da se kod ljudi razvija depresija u kliničkom smislu.
Koja je caka u završetku praznika?
Praznici su obično predstavljeni kao period zajedništva, topline i prijatnosti. Tokom njih često smo bezbrižni, jedemo i trošimo novac više nego što to inače radimo. Damo sebi oduška, ne razmišljamo puno o budućnosti. Vrlo često ljudi i putuju tokom praznika, upoznaju nova mjesta i nove kulture, što doprinosi nagomilavanju prijatnih emocija. (O ovom i lično mogu da posvjedočim, budući da sam za Novu godinu prvi put u životu putovala u Veneciju. :) )
Caka je u sljedećem: praznici su izdvojeni događaji. Onako kako živimo i ponašamo se dok praznici traju, nije ekvivalentno onom kako se ponašamo veći dio godine. Kada praznici prođu, često se suočimo sa tim da smo potrošili više novca nego što je trebalo. Budžet nam je značajno sužen, pa se moramo vratiti na poslove i ponovo zaraditi novac kojeg smo potrošili (a svjesni smo svi da je proces zarađivanja novca mnogo manje prijatan od procesa trošenja novca). Dodatno, ako studiramo i vraćamo se u akademski kontekst, ponovo se suočavamo sa stresom studentskog života, koji podrazumijeva ispite, predaju seminarskih radova, poštovanje rokova za izradu raznoraznih zadataka itd.
Tokom perioda praznika, mi se više viđamo sa ljudima koje volimo, emocionalno smo više povezani. Ovo zajedništvo naročito je naglašeno u početnom periodu praznika, ali kako oni odmiču, odnosi sa porodicom i prijateljima mogu postati zategnuti i može doći do više konflikata. To je naročito čest slučaj u našim balkanskim porodicama. Ovakvi konflikti mogu dovesti do toga da nam povratak rutini dodatno teško pada, te da razvijemo simptome postpraznične depresije.
Kako se izboriti?
Ne pomaže voda, majko, sa korita Ivanova ali u borbi sa postprazničnom depresijom pomaže komunikacija i otvoren razgovor sa bliskim osobama. Ključno je da imamo nekog ko će validirati naše emocije i shvatiti zašto nam povratak u rutinu tako teško pada. Nismo ludi, ljudska bića smo i sasvim je prirodno da nam bude teško nakon praznika. Prijatne emocije su visoke tokom praznika, ali graduirano opadaju sa njihovim završetkom.
Već sam pomenula da mnogi ljudi putuju tokom praznika i da ova putovanja doprinose prijatnim emocijama u toku praznika. Zapravo, istraživanja sugerišu da, ako smo imali pozitivna iskustva u toku putovanja, opadanje prijatnih emocija pri povratku u rutinu je sporije u poređenju sa ljudima koji su imali neprijatna iskustva na putovanju. Prijatne emocije koje "nakupimo" tokom putovanja mogu nam poslužiti kao protektivni faktor nakon završetka praznika i omogućiti nam da se lakše vratimo u rutinu.
Ukoliko primijetite da simptomi postpraznične depresije traju duže od mjesec dana i onemogućavaju vas da adekvatno izvršavate svakodnevne obaveze, bilo bi dobro da potražite stručnu pomoć u najbližem Centru za mentalno zdravlje, kod psihologa/psihoterapeuta, ili putem savjetodavnih linija, kao što je Plavi telefon. Ukoliko ste student, imate i opcije besplatnog savjetovanja pri Centru za punu svjesnost ili u Psihološkom savjetovalištu za studente UNIBL. Hrabro pri povratku na faks/posao!
Reference
Comments