Zamislimo sljedeću situaciju: vrijeme je ispitnih rokova i treba da polažeš važan ispit. Dolaziš na fakultet i odjednom osjetiš kako ti se dlanovi znoje, srce ubrzano počinje da kuca, i počinješ da misliš kako ćeš zaboraviti sve što si naučio/la, kako ćeš 100% pasti, i da ti, zapravo, i nisi za fakultet. Poznato? E, pa taj doživljaj ima svoje ime: testna anksioznost.
Testna anksioznost (ili kolokvijalno: trema pred ispit) je neprijatno osjećanje tenzije, straha i fizioloških simptoma, koji se javljaju prije, tokom i nakon ispita. Ova se pojava javlja kod studenata i učenika širom svijeta, a procjenjuje se da između 15 i 22% studenata pati od težih oblika testne anksioznosti. Zanimljivo je napomenuti da testna anksioznost može da bude vezana za specifične ispite i predmete, pa tako imamo matematičku testnu anksioznost, statističku testnu anksioznost (koja je dobro poznata svim studentima prve godine psihologije), i druge oblike.
Zašto se testna anksioznost javlja?
Na ovo pitanje ne postoji uniformni odgovor. Neki od faktora koji su se dovodili u vezu sa pojavom testne anksioznosti su: visoka očekivanja od strane bliskih ljudi, slabije vještine upravljanja vlastitim vremenom, ali i neke osobine ličnosti, kao što je, npr. neuroticizam. Preciznije rečeno, ako smo po prirodi orijentisani da pretjerano brinemo, budemo nervozni i uspaničeni, veća je vjerovatnoća da ćemo se susresti sa testnom anksioznošću. Neki dodatni razlozi mogu biti korištenje neadekvatnih strategija učenja, preopterećenost obavezama, i sl.
Koje su posljedice testne anksioznosti?
Ako smo skloni testnoj anksioznosti, veća je vjerovatnoća da ćemo imati slabije akademsko postignuće, više pridruženih psiholoških smetnji (kao što je depresivnost), te pojavu psihosomatskih tegoba. Nezgodna je ovo pojava, ali da li sve ovo rečeno znači da testnoj anksioznosti nema lijeka i da se sa njenim prisustvom moramo pomiriti? Apsolutno ne!
Prvi korak u prevenciji pojave testne anksioznosti svakako jeste dobra priprema za ispit. Međutim, ukoliko se testna anksioznost javlja bez obzira na to koliko si dobro naučio/la gradivo, postoje neke vježbice koje ti mogu pomoći u borbi sa njom. Jedna od njih je duboko disanje: 4 sekunde dok udahneš dah, 4 sekunde ga zadržiš, i onda 4 sekunde da ispustiš dah. Ovakvo duboko disanje pomaže pri smirivanju organizma i disanja, te boljoj koncentraciji na gradivo. Dodatno, tu su i tzv. tehnike uzemljenja. Ova tehnika podrazumijeva da se, umjesto na svoje misli o tome kako nećeš položiti ispit, fokusiraš na svoje okruženje. Na primjer, postane li anksioznost neizdrživa, probaj brzo pronaći sve što je u prostoriji obojeno plavom bojom. Jedna od ovih tehnika je i tehnika 5 čula. Ona se odnosi na to da osmotriš prostoriju oko sebe i primijetiš:
5 stvari koje možeš vidjeti
4 stvari koje možeš dodirnuti
3 stvari koje možeš čuti
2 stvari koje možeš pomirisati
1 stvar koju možeš okusiti.
Sve ove tehnike ti mogu pomoći da odvratiš pažnju sa svog unutrašnjeg nemira i dovoljno se psihički pripremiš za sam ispit. Međutim, one nekad nisu dovoljne. Ukoliko vidiš da ti testna anksioznost onemogućava uspješno polaganje ispita nekoliko puta zaredom, ili te potpuno blokira u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, svakako ne bi bilo loše razmisliti o traženju pomoći stručnjaka za mentalno zdravlje (psihologa, psihoterapeuta, ili telefonskih linija za pružanje besplatne psihološke pomoći i podrške, kao što je Plavi telefon). Sretno na ispitima!
Reference:
Asghari, A., Kadir, R. A., Elias, H., & Baba, M. (2012). Test anxiety and its related concepts: A brief review. Education Sciences and Psychology, 3, 3-8.
Bačić, J., & Vujaković, L. (2022). Relationship between Alternative five-factor personality model traits and test anxiety: moderating role of time-management skills and course overload. Synesis: Journal for Humanities and Social Sciences, 3(3), 125-144. https://doi.org/10.7251/SIN2203007B
Chamorro-Premuzic, T., Ahmetoglu, G., & Furnham, A. (2008). Little more than personality: Dispositional determinants of test anxiety (the Big Five, core self-evaluations, and self-assessed intelligence). Learning and Individual Differences, 18, 258–263. https://doi.org/10.1016/j.lindif.2007.09.002
Durakua, Z. H. (2017). Factors influencing test anxiety among university students.
The European Journal of Social and Behavioural Sciences, 18(1), 2–10. https://doi.org/10.15405/ejsbs.206
Jayaraman, S. K., & Subramanian, K. (2015). Personality and Test Anxiety of School Students. International Journal of Education and Psychological Research, 4(2), 9–13.
Von der Embse, N., Jester, D., Roy, D., & Post, J. (2018). Test anxiety effects, predictors, and correlates: A 30-year meta-analytic review. Journal of Affective Disorders, 22(7), 483–493. https://doi.org/10.1016/j.jad.2017.11.04
Zeidner, M. (2007). Test anxiety in educational contexts: Concepts, findings, and future directions. In P. A. Schutz & R. Pekrun (Eds.), Emotion in education (pp. 165–184). Elsevier Academic Press. https://doi.org/10.1016/B978-012372545-5/50011-3
Zhang, Z., Xu, D., Li, Z., Liu, J., & Yang, Z. (2021). Neuroticism and Test Anxiety among Chinese Students: The Mediating Role of Intolerance of Uncertainty and Meta-worry. Journal of Social Sciences and Humanities, 1(1), 1–9, http://doi.org/10.53057/josh/2021.1.1.18
Zunhammer, M., Eberle, H., Eichhammer, P., & Busch, V. (2013). Somatic Symptoms Evoked by Exam Stress in University Students: The Role of Alexithymia, Neuroticism, Anxiety and Depression. PLoS ONE, 8(12), 2–11, https://doi.org/i:10.1371/journal.pone.008491
Comments