top of page
Search

Zašto tračamo?


Kad god se spomene tema tračanja, meni je na umu Rejčel Grin iz Prijatelja, kojoj u 5. sezoni društvo kaže kako previše tračari, a ona odgovara kako "ne tračari, već sazna informaciju o nekome i onda tu informaciju proslijedi dalje". Radi se o super uvertiri u današnju temu, za koju je i sama Rejčel dala dobru definiciju.



U literaturi se tračanje (ili ogovaranje, kako možda ljepše zvuči) definiše kao razmjena ličnih informacija o odsutnim trećim osobama, koja može biti evaluativno pozitivna ili negativna. Možda su nam pri pomenu ove riječi prva asocijacija tabloidni časopisi koji prate poznate ličnosti i čitaocima prenose detalje iz njihovih privatnih života i veza. Međutim, određen broj autora tvrdi kako ovo nije prava forma trača, jer osoba koja je pomenuta u časopisu može na to da odreaguje tako što će se pobuniti, demantovati navedene tvrdnje i dr. Osnovna karakteristika trača jeste da osoba o kojoj se priča nije toga svjesna.


Takođe je potrebno razlikovati trač i glasinu. Glasina se odnosi isključivo na neprovjerenu informaciju o ljudima i događajima, dok trač može biti provjeren ili neprovjeren.


Funkcije trača


Vjerovali ili ne, jedna od funkcija trača jeste socijalna kohezija, socijalno povezivanje. Dvije osobe koje tračaju o trećoj osobi stvaraju međusobnu koaliciju i imaju osjećaj nadmoći o predmetu trača. Istraživanja sugerišu i da dvije osobe koje tračaju imaju pozitivniji stav jedna prema drugoj, a da obje imaju relativno negativan stav prema osobi koja je predmet trača. Da je jedna od funkcija trača socijalna kohezija, možete vidjeti u humorističnom eksperimentu Šeldona Kupera i Ejmi Fauler iz serije The Big Bang Theory:



U kontekstu radnog mjesta, trač može služiti da radnici pokušaju shvatiti na osnovu čega je neko od kolega unaprijeđen. Tračanje u ovoj oblasti služi da se do detalja raspakuju događaji koji su prethodili nekom unaprijeđenju ili otkazu. Zanimljiv je podatak bio da u prosjeku radnici provedu 40 minuta sedmično tračajući o drugim osobama na poslu, što uključuje kolege, nadređene, službu za ljudske resurse i izvršni menadžment. To je više od 30 sati godišnje!


Iako se trač u definiciji odnosi na pozitivnu ili negativnu evaluaciju, obično on podrazumijeva negativnu evaluaciju. Mogli bismo reći i da se sa podsmjehom komentarišu nečije odluke i život, te je stoga jedna od funkcija trača socijalna segregacija, odnosno izopštavanje iz društva one osobe koja nam se ne dopada. Informacije prenesene putem trača mogu služiti da se ojačaju postojeći negativni stavovi prema osobi koja je predmet trača, ili da se nova osoba evaluira u svjetlu onog što smo o njoj čuli. Posljednja, ali ne i manje važna funkcija trača jeste razmjena informacija.



Da li baš svi tračamo?


Svi ljudi su podložni tračanju, ili su ga bar u nekom trenutku svog života primjenjivali. Postoje neke karakteristike koje nas možda više predisponiraju za tračanje, kao što su: potreba za dramom, pridavanje socijalne i moralne vrijednosti traču (što Rejčel kaže, samo prenese informaciju), vjerovanje da je informacija koju prenosimo istinita (iako nije provjerena), želja za većim uticajem i manjak samokontrole. Neke od ovih stvari baš su lijepo objašnjene u epizodi podkasta Dva i po psihijatra, pod nazivom Tipovi ličnosti:



A koga vi najradije tračate? :)



Comments

bottom of page