Značaj umjetnosti za mentalnu dobrobit

Značajan procenat ljudske populacije nije imun i neosjetljiv na umjetnost. Umjetnička djela predstavljaju ljepši dio ljudske prirode, sublimirani, nježniji dio. Da parafraziram velikog Mešu Selimovića, koji se specifično referisao na knjige: Knjige nisu čovjek u cjelini, već njegov dio. Možeš se sa njim posvađati, uvijek mu se iznova vraćati, i uvijek je voljan da nastavi priču sa tobom. Kao psihologu, zanimljivo mi je bilo razmotriti uticaj kojeg umjetnost ostavlja na mentalno zdravlje i mentalnu dobrobit ljudi, pa hajde da vidimo šta neki pametni ljudi imaju da kažu na ovu temu.

Građenje vještina

Ono u čemu su istraživanja generalno saglasna jeste to da učestvovanje u umjetničkim aktivnostima bilo kog tipa gradi samoefikasnost i samopouzdanje. Ovo je naročito tačno za ljude koji pate od mentalnih poremećaja i konzumiraju lijekove. Kako ne bi bili konstantno pod sedativima, umjetnost ovim ljudima pomaže da ostvare svoj potencijal i pronađu smisao u kreativnom izražavanju. Efekat umjetničkog izražavanja naročito je vidljiv za ljude koji imaju teže mentalne probleme, budući da su oni često stigmatizovani, isključeni iz društva, a učešće u umjetničkim aktivnostima pomaže u očuvanju socijalnih odnosa.

Pored toga, izloženost umjetničkim djelima djeluje smirujuće na pojedince. Istraživanja sugerišu da se pacijenti koji trpe jake fizičke bolove izjašnjavaju o manjem stepenu anksioznosti i lakšem podnošenju bolova, onda kada su izloženi nekom umjetničkom djelu. Umjetnička djela unose dašak prirode i svježine u prostorije koje inače time ne odišu, kao što su npr. bolnice. Na pacijente djeluje smirujuće, a podiže se moral zaposlenima u institucijama ovog tipa. Neki podaci sugerišu i da izloženost umjetničkim djelima smanjuje biološke markere stresa, kao što je npr. visok nivo kortizola u krvi.

---

---

Zanimljivo je napomenuti da, kada je riječ o ljudima sa težim poremećajima mentalnog zdravlja, veći smirujući efekat imaju umjetnička djela sa konkretnim motivima, kao što je pejzaž. Postoje indikacije da apstraktna umjetnička djela mogu pogoršati simptome pacijenata i povećati stepen psihološkog distresa, budući da su podložnije ličnoj interpretaciji.

Umjetnost je povezana i sa izgradnjom drugih vještina kod pojedinca, kao što su kreativnost i samoekspresija. Konzumiranje umjetničkih djela može biti aktivno (mi lično nešto stvaramo) i pasivno (da samo konzumiramo neki umjetnički sadržaj). Obje vrste "konzumiranja" mogu imati benefite na mentalno zdravlje pojedinca i uticati na građenje određenog seta vještina.

Dejstvo različitih vrsta umjetnosti

Kad govorim o umjetnosti, ne mislim samo na slikarstvo i vizuelne umjetnosti. Tu spadaju i muzičke umjetnosti, književnost, vajarstvo i brojne druge. I one imaju pozitivno dejstvo na mentalno zdravlje pojedinca. Muzika je umjetnost kojoj se najviše pažnje pridaje u kontekstu djelovanja na mentalno zdravlje i ona se povezuje sa smanjenjem anksioznosti i smirenjem, kroz mehanizam smanjenja neuralne akitivnosti. Slušanje muzike izaziva zadovoljstvo koje djeluje na uspostavljanje emocionalnog balansa. Pored toga, određena istraživanja sugerišu da auditivna stimulacija pomaže u smanjenju bola i uspostavljanju kontrola nad bolom.

Dodatno, bavljenje umjetnošću sa taktilnom komponentom (kao što je vajarstvo) pomaže u smirivanju intenzivnih emocija i borbi sa neprijatnim emocijama, kao što je tuga. Oblikovanje plastelina ili gline vlastitim rukama može pomoći ljudima u ekspresiji emocija, pogotovo onim ljudima kojima je teže riječima iskazati emocije. Bavljenje umjetnošću naročito se pokazuje korisnim kod pacijenata koji se bore sa malignim oboljenjima, jer im daje osjećaj svrhe, kontinuiteta i validacije vlastitog identiteta.

Iako sve vrijeme govorimo o umjetnosti, ne moramo ovdje podrazumijevati neka grandiozna umjetnička djela. Ličnog sam mišljenja da se kreativnost i bavljenje umjetničkim aktivnostima mogu prikazati i primijeniti u svakodnevnom životu. Primjera radi, ja mnogo volim da vodim dnevnik putovanja, što podrazumijeva izrađivanje slika, čuvanje i lijepljenje raznih papirića i promo materijala sa putovanja, i sl. U pitanju je aktivnost koja mene opušta i pomaže da na kreativan i lijep način sačuvam uspomene. Vjerujem da svako od nas može naći neku aktivnost sa umjetničkom komponentom, koja mu prija i koju planira redovno da upražnjava.

A koja umjetnost je tebi najdraža?

Reference

1. Davies, C., Knuiman, M., & Rosenberg, M. (2015). The art of being mentally healthy: a study to quantify the relationship between recreational arts engagement and mental well-being in the general population. BMC public health, 16, 1-10.

2. Hacking, S., Secker, J., Spandler, H., Kent, L., & Shenton, J. (2008). Evaluating the impact of participatory art projects for people with mental health needs. Health & social care in the community, 16(6), 638-648.

3. Nanda, U., Eisen, S., Zadeh, R. S., & Owen, D. (2010). Effect of visual art on patient anxiety and agitation in a mental health facility and implications for the business case. Journal of Psychiatric and Mental Health Nursing, 18, 386-393.

4. Stuckey, H. L., & Nobel, J. (2010). The connection between art, healing, and public health: A review of current literature. American Journal of Public Health, 100(2), 254-263.

5. Wang, S., Mak, H. W., & Fancourt, D. (2020). Arts, mental distress, mental health functioning & life satisfaction: Fixed-effects analyses of a nationally-representative panel study. BMC Public Health, 20, 1-9. https://doi.org/10.1186/s12889-019-8109-y

---