top of page

Čitati ili ne: pitanje je sad?

Čitati ili ne: pitanje je sad?

Kao neko ko je godinama strastveni čitalac, još od ranog perioda osnovne škole, osjećala sam da je moja moralna dužnost da danas pišem o benefitima čitanja i efektima koje ono ostavlja na pojedinca. Pisaću o prednostima čitanja generalno, bez posebnog osvrtanja na književne žanrove. Jedan moj kolega sa posla ("pisac bez knjige") znao je reći da je bitnije da ljudi čitaju nešto, razmišljaju o nečemu, nego koji žanr čitaju i u ovom kontekstu sam saglasna sa njim. Fun fact: ovaj blog nastaje dok mi upravo stiže porudžbina treće knjige iz serijala Persi Džekson i bogovi Olimpa (hihi 🤭).


Dejstvo na socijalno-kognitivni razvoj


Najizraženija veza čitanja i intelektualnog razvoja, koji se i u svakodnevnom diskursu može naći, jeste kroz razvoj vokabulara, usvajanje novih riječi. Čitanjem se osoba upoznaje sa pojmovima i sadržajem koje inače ne sreće u svakodnevnom životu, razgovoru sa ljudima u svojoj okolini. Za djecu je ovo naročito značajno, jer ona traže značenje riječi koje ne razumiju, traže da im se objasne određeni pojmovi, što im facilitira učenje i usvajanje gradiva u školskom kontekstu. Istraživanja sugerišu da se usvajanje novih pojmova kroz čitanje ne reflektuje samo u usmenom izražavanju, već je evidentno i u pisanju.


Neki autori govore o tome da je čitanje esencija formalnog obrazovanja. Čitanje gradi vještine razumijevanja teksta, koje se kasnije u životu pokazuje korisnim, na način da možemo razumjeti pravila korištenja kreditne kartice, shvatiti šta se traži od nas prije potpisivanja nekog ugovora, uvidjeti koje su prednosti/nedostaci instaliranja određenog softvera na našem računaru, i sl.



Dodatna prednost čitanja ogleda se u građenju socijalnih vještina i empatije. Naime, dok čitamo, mi proživljavamo konflikte koje likovi u književnom djelu doživljavaju, patimo sa njima, posmatramo i evaluiramo kako se ponašaju, i sl. U ovim situacijama, na djelu su kognitivni procesi koji se i inače pojavljuju u socijalnim interakcijama, a to su: zaključivanje, prepoznavanje emocija, praćenje ciljeva, itd. Dugotrajna stimulacija ovakvih procesa, koje se dešava kroz čitanje, ima tendenciju da se "prelije" i u kontekst van čitanja. Određene meta analize sugerišu da ljudi koji čitaju postižu više skorove na skalama empatije i teorije uma.



Naravno, u tumačenju ovakvih rezultata treba biti oprezan, jer postoje individualne razlike. Neki ljudi se više investiraju u čitanje književnog djela, više analiziraju, dok neki čitaju iz razonode. Istraživanja sugerišu i to da ljudi koji imaju više razvijenu osobinu otvorenosti za nova iskustva teže i više da čitaju.


Korištenje čitanja u terapeutske svrhe


Ponekad se čitanje koristi i u terapeutske svrhe, u vidu book klubova ili književnih radionica. U ovakvim klubovima analiziraju se razna prozna i poetska književna djela. Ovakve grupe/klubovi pokazuju se naročito korisnim među ljudima koji se bore sa usamljenošću, jer omogućuje dijeljenje mišljenja sa drugima, Takođe pomaže u borbi sa anksioznošću, jer osoba na glas iskazuje svoje mišljenje o nekom književnom djelu, u sigurnoj sredini. U ovakvim grupama kompleksnost štiva koje se obrađuje nije prepreka, već predstavlja zajednički izazov, budući da grupa zajednički pokušava pronaći smisao datog djela.


U book klubovima analiza proze naročito ima smirujuće dejstvo na učesnike, jer proza ima određen tok, početak i završetak, vremenski okvir u kojem se fabula događa, što sve djeluje pozitivno na smirivanje mentalnih procesa u pojedincima. Sa druge strane, analiza poezije često je praćena verbalnim ekspresijama pažnje, na način da učesnici grupe češće ponavljaju nepoznate riječi, te zajednički traže smisao istih.



Sad kad znaš zašto je čitanje dobro, šta je ono što te sprječava da to radiš? Ništa ne brini, čitanje ovog bloga je dobar početak i znak da razmišljaš o tome da nešto izmijeniš u svom životu. Uvijek se može naći vremena za ono do čega nam je zaista stalo.



Comments


bottom of page