top of page

Ah, ta nostalgija....


Nostalgija se definiše kao sentimentalna čežnja za značajnim iskustvima iz prošlosti koja su emocionalno obojena i uglavnom pozitivno procijenjena. U posljednje vrijeme često je osjećam, pogotovo jer su počeli na UNA TV ponovo da emituju seriju Zabranjena ljubav (O Clone). Ta serija je obilježila moje djetinjstvo, plakala sam zajedno sa Žade i Lukasom i vraća mi se milion uspomena dok tu seriju gledam, a pogotovo kad čujem rečenicu "Maktub - bilo je zapisano". Isti mi se doživljaj javlja kad mi na Instagramu izleti neki Barbi crtani film, ili igrana serija Jelenko - koje sam sve gledala u djetinjstvu.


Istorijski pregled fenomena nostalgije


Zanimljivo je vidjeti kako je nekad davno nostalgija bila opisana. Prvi put je primijećena kod vojnika i smatrana je patološkim stanjem nalik depresiji, jer su vojnici iskazivali čežnju za domom, a nekad su čak i plakali zbog siline osjećanja. Prvobitno se ovaj fenomen odnosio samo na čežnju za domom kojeg je osoba napustila, ali danas je ovaj pojam proširen i na druge čežnje.


Doživljaj nostalgije (iako ne nužno tako imenovan) opisan je u najranijim djelima svjetske književnosti, prvenstveno u Homerovom epu Odiseja, gdje se opisuju Odisejeve pustolovine, njegova čežnja za domom i suprugom Penelopom, te želja da se čim prije vrati kući.



Funkcije nostalgije


Nostalgija je emocija koja se odnosi na vlastiti život jedinje (i najčešće) idealizovanu prošlost. Ako prolazimo kroz težak period, često se prisjećamo djetinjstva kao bezbrižnog i najljepšeg perioda našeg života, iako ono možda nije bilo tako idilično. Nostalgija podrazumijeva ponovno proživljavanje prošlosti i svih tih događaja kojima je pripisana pozitivna konotacija.


Nostalgične priče često se vrte oko okupljanja bliskih ljudi, što očitava socijalnu funkciju nostalgije. Kada osoba osjeća nostalgiju, njen mentalni svijet ispunjen je ljudima kojih se prisjeća, pri čemu se bliske osobe iz prošlosti simbolički vraćaju u sadašnjost (čak iako trenutno nisu među živima). Prisjećamo se šala i smijeha, proslava, rođendana, praznika - drugim riječima, zajedništva.


Osim toga, nostalgija pomaže da se održi kontinuitet identiteta. Kada osoba osjeća nostalgiju, prisjeća se važnih životnih događaja i rituala iz vlastite prošlosti, pa te događaje poredi sa trenutnim životnim stanjem. Ovo pomaže povezivanju prošlog i sadašnjeg identiteta u jedinstvenu životnu priču. Nostalgija takođe može pomoći u prevazilaženju doživljaja usamljenosti.



Postoji više tipova nostalgije. Lična je donekle opisana ranije u tekstu i odnosi se na sentimentalnu čežnju za vlastitim iskustvima iz prošlosti. Istorijska nostalgija odnosi se na čežnju za istorijskim periodima koje osoba nije direktno doživjela, ali ih idealizuje na osnovu društvenih ili kulturnih prikaza. Kulturna nostalgija povezana je sa kolektivnim uspomenama, simbolima i tradicijama određene kulture ili zajednice. Virtuelna nostalgija odnosi se na nostalgiju izazvanu digitalnim ili medijskim sadržajima, poput videoigara, društvenih mreža ili filmskih ostvarenja.


Da bi se nostalgija javila, istraživači govore o tzv. prethodnicima nostalgije, koji mogu biti socijalni (društvena izolacija i potreba za pripadanjem), unutrašnji (individualne karakteristike poput sklonosti nostalgiji, ličnosti, identiteta i emocionalnih stanja.), spoljašnji (senzorni podražaji i marketinški elementi koji aktiviraju uspomene iz prošlosti. To uključuje muziku, mirise, fotografije, retro dizajn, stare logotipe, ambalažu, slavne ličnosti i nostalgične reklame.).


Sugeriše se da muzika djeluje kao jedan od najjačih prethodnika nostalgije. Uzmite samo za primjer komentare na spotovima Zvezda Granda u periodu 2004-2010 i vidjećete zašto je muzika najjači prethodnik nostalgije za tako veliki broj ljudi.



Marketing i nostalgija


Polje marketinške industrije dobro zna kako da "cilja" na nostalgiju kod ljudi. To se vidi po snimanju nastavaka kultnih filmova poslije mnogo godina, ponovnom lansiranje Nokijinog mobilnog telefona 3310 ili ponovno uvođenje Nintendo NES Classic mini konzole, Marketinški stručnjaci ciljaju na to da su ljudi već odavno povezani sa ovim brendovima, pa će samim tim biti spremniji potrošiti novac na tzv. retro izdanja.


Ovakvi trikovi imaju i temporalnu dimenziju, u smislu da povezuju prošlost, sadašnjost i budućnost, te pomažu u održanju kontinuiteta vlastitog identiteta, za kojeg smo ranije utvrdili da je važan. Šalju nam poruku da smo se ponovo vratili u ona lijepa vremena u kojima smo koristili proizvode koji nisu napredni, ali su nam donosili duševni mir i zajedništvo. A ko to ne bi volio?


Comments


bottom of page