top of page
Search

O gaslightingu


Jeste li znali da je gaslighting procijenjena riječju godine 2022, prema Merriam-Webster riječniku? Ovim pojmom, koji nema adekvatan prevod u našem jeziku, označava se taktika psihološke manipulacije u kojoj pojedinac nastoji kontrolisati drugu osobu, uvjeravajući je da su njene misli, uvjerenja i sjećanja neosnovani. Mogli bismo reći da je to pokušaj sluđivanja. Najčešće je proučavan u oblasti intimnih partnerskih odnosa, ali je prisutan i u drugim okruženjima.


Sam pojam gaslighting zvuči zanimljivo i vodi porijeklo od pozorišne predstave Gas Light iz 1938. godine, koja je kasnije adaptirana i u film. U toj predstavi muž namjerno uvjerava svoju suprugu da gubi razum, tako što joj govori kako je umislila da se mijenja intenzitet plinskih svjetliljki ili da su predmeti u kući premješteni. Cilj ove manipulacije bio je uvjeriti suprugu da joj je potrebna institucionalizacija, kako bi muž stekao nesmetan pristup njenom bogatstvu.


Kako teče proces gaslightinga?


Istraživači tvrde da gaslighting teče u više faza. Najprije se javlja tzv. bombardovanje ljubavlju. Veliki broj ljudi tvrdi da su njihovi partneri na početku veze bili naročito romantični, skloni izlivima ljubavi, mnogo više nego što je to slučaj u uobičajenim vezama. Ljudi i sami primjećuju da su ovakvi izlivi ljubavi pretjerani, a oni imaju za cilj da žrtvu uljuljkaju i stvore pogodan teren za naredne korake. Dodatno, pretjerani izlivi ljubavi i skupi pokloni navode žrtvu da osjeti kako nešto duguje svom partneru.


Potom kreće faza izolacije žrtve od socijalnog okruženja. Osoba koja čini gaslighting govori žrtvi da njeni prijatelji/porodica/kolege nisu adekvatni, da ne treba ni sa kim drugim da provode vrijeme, da im niko drugi ne želi dobro (kao zlostavljač i dr.). Žrtva ne mora biti svjesna da nešto nije kako treba, jer zlostavljač može reći rečenice poput: Želim te samo za sebe, Više te i ne viđam, koje na prvu zaista mogu zvučati privlačno. Ko ne bi htio da bude priroritet svom partneru?

Izolacija žrtve ima višestruke funkcije:

  1. poništava socijalni krug žrtve, tako da joj bliski ljudi ne povjeruju da doživljava nasilje

  2. zlostavljač navodi žrtvu da svoje socijalne potrebe zadovoljava isključivo u partnerskom odnosu

  3. žrtve gube dodir sa stvarnošću.


Mnogo toga je problematično u odnosu Ane i Kristijana Greja, ali možda je najbolji primjer ove izolacije o kojoj govorim to kad Ana pita Kristijana želi li djecu, a on kaže kako ne želi da je dijeli ni sa kim drugim (uključujući i buduće dijete), što je sasvim nerealistično. Dijete, kad se rodi, na duži vremenski period postaje prioritet.


Posljednji ponavljajući obrazac u dinamici odnosa gaslightinga odnosi se na nepredvidive promjene u ponašanju počinilaca, pri čemu prelaze iz jedne emocionalne krajnosti u drugu. Počinilac može povrijediti žrtvu, a kad ona traži vremena da razmisli o tome što je uradio i želi kasnije da priča o svađi, može dobiti komentar "kako je vrijeme za pomirenje isteklo". Sličan je slučaj i kad počinilac prevrši granicu u svom ponašanju, žrtva mu ukaže na to, a dobije komentar kako je "paranoična i luda". Cilj je da žrtva počne sumnjati u sebe i zapita se da li pretjeruje u svojim zahtjevima (odgovor je ne, ne pretjeruje, ali je navedena da tako misli).


Primjer gaslightinga koji je vjerovatno većini čitaoca poznat dolazi iz Prijatelja, kad Rejčel čuje Čendlera i Moniku kako zavodljivo pričaju preko telefona, a kad suoči Moniku s tim, ona odbija da prizna da išta ima među njima i ubjeđuje Rejčel da nije dobro čula:



Kako bih što bolje prikazala manifestacije gaslightinga, prikazaću dijelove iz intervjua kvalitativne studije, gdje su žrtve gaslightinga opisivale svoje iskustvo:


„Prekršio je obećanje koje mi je dao i zbog toga sam bila uznemirena cijeli dan pa nisam željela razgovarati s njim. Kada sam konačno bila spremna da razgovaramo, rekao mi je: ‘Već si imala svoju priliku’, nakon čega me potpuno ignorisao.“
„Rekao bi nešto veoma uvredljivo, a zatim bi nekoliko minuta kasnije tvrdio da to nikada nije rekao ili da sam ga pogrešno čula.“

„Moja supruga je imala aferu. Osjećao sam da nešto nije u redu jer više nije željela imati ništa sa mnom i stalno sam je pitao šta se dešava. Neprestano mi je govorila da sam paranoičan, lud i anksiozan te da je sve u redu."

Zašto ljudi gaslightuju?


Večina zlostavljanja dešava se zbog želje za kontrolom i moći nad drugom osobom. Kad se koriste tehnike gaslightinga, počinilac izbjegava odgovornost za sve loše što pođe u vezi, tako što odgovornost prebacuje na žrtvu. Mnogo je lakše reći nekom da je "lud, paranoičan, nesnosan", nego se suočiti s tim da neko naše ponašanje nije adekvatno, ili je čak povređujuće za drugu osobu.


Neke od osobina koje su u psihološkoj literaturi identifikovane kao povezane sa gaslightingom uključuju: manjak empatije, povećana sklonost ka kontroli, slabija kontrola vlastitih impulsa, slabija sposobnost prepoznavanja tuđih emocija, teškoće u uspostavljanju bliskih emotivnih odnosa, istorija problematične porodične dinamike i dr. Najveća učestalost gaslightinga je u adolescenciji i mladom odraslom dobu, a kako sazrijevamo i mozak se potpuno razvija, postajemo manje podložni gaslightingu (ali ne i potpuno otporni).


Žrtve koje doživljavaju gaslighting prolaze kroz tri faze: nevjericu, odbranu i depresiju. Na početku ne mogu vjerovati onome što njihov partner govori ili radi, ali je osjećaj za stvarnost još uvijek očuvan. U drugoj fazi nastoje zadržati vlastito viđenje situacije. Treću fazu karakterišu depresivne misli, pri čemu je osoba uglavnom nadvladana manipulacijom. Osobe koje dožive gaslighting kasnije iskazuju i povećanu opreznost pri ulasku u emotivne veze.


Sve vrijeme govorim o gaslightingu u kontekstu romantičnih veza, ali kao što sam na početku spomenula, on je prisutan i u drugim kontekstima, poput radnog. U kontekstu radnog okruženja i sama sam ga doživjela, a on otprilike izgleda ovako:

  • nadređeni kaže da odradite zadatak na jedan način, a kad tako postupite, kaže da nije tako trebalo i da niste dobro shvatili uputstvo;

  • pomoć i asistencija se pružaju jednoj grupi klijenata, ali ne i drugoj grupi, prosto zato što nadređenom ta grupa nije simpatična. Kad se ukaže na nepravednost pristupa, dobije se komentar "Nije tvoje da misliš".

  • i tako dalje, i tako više, lista je neiscrpna.



Comments

bottom of page