top of page
Search

"Pazi kome zavidiš"

I čega sam bila tako željna ni sada ne vidim, Pa počeh na tebi da joj, da joj zavidim.

Tako pjeva Lepa Brena u svojoj pjesmi Pazi kome zavidiš, a ovi stihovi predstavljaju dobru uvertiru za današnju temu: zavist. Koliko god da sebe smatramo ljudima koji su iznad takve emocije, sigurna sam da smo je svi barem jednom u životu doživjeli. Zavist se definiše kao bolna emocija koja se javlja kada osoba nema, ali želi superiorne osobine, postignuća ili posjede drugih.


Situacije u kojima se javlja zavist


Jedna od najčešćih situacija gdje se zavist javlja jeste radno okruženje. Možemo zaviditi kolegama na rezultatima koje ostvaruju, na odnosu kojeg imaju sa rukovodiocima, na plati... čega god da se uhvatimo, može biti povod za zavist. Istraživači sugerišu da postoje dvije vrste zavisti: benigna i maliciozna.


Maliciozna zavist podstiče neprijateljska i nepoželjna ponašanja usmjerena na osobu kojoj se zavidi (sabotaža, vrijeđanje, podsmijevanje i dr.). Nasuprot tome, benigna zavist podstiče konstruktivna ponašanja usmjerena na smanjenje razlike putem vlastitog napretka i samousavršavanja (učenje, razgovor, ulaganje dodatnog truda i dr.).



Ljudi vole da imaju pozitivnu sliku o sebi. Kad nekom zavidimo, ova pozitivna slika o sebi se narušava, jer druga osoba ima nešto što mi želimo, a nemamo ili ne možemo ostvariti. Zavist izaziva osjećaj inferiornosti, ogorčenosti, bola, a ponekad i agresije prema osobi kojoj se zavidi. Istraživači sugerišu i da je zavist povezana sa brojnim negativnim ishodima po osobu koja je osjeća, kao što su depresivnost, smanjeno samopouzdanje, povećan stres i dr.


Zavist nije isto što i ljubomora. Dok zavist podrazumijeva situacije u kojima druga osoba posjeduje ono što mi želimo, ljubomora se definiše kao strah od gubitka vrijedne društvene veze zbog suparnika. Iako nekad mogu imati slične ishode, radi se o 2 različite emocije.


Faktori koji utiču na javljanje zavisti


Odnos koji imamo sa određenom osobom u velikoj mjeri utiče na to da li će se javiti zavist. Možda će se ova i emocija javiti, ali ako nam je osoba bliska, trudićemo se da je neutralizujemo. Reći ćemo sebi: Nema veze što ona ima više od mene, drago mi je - ipak je u pitanju moja bliska osoba. Ovdje ulogu imaju i društveni faktori: veća je vjerovatnoća da će nas ljudi osuditi ukoliko čuju da zavidimo nekom ko nam je blizak.


Neće svaki uspjeh druge osobe izazvati zavist. Potrebno je da osoba bude uspješna u polju koje je nama posebno važno. Možda su dobar primjer za to Monika i Rejčel iz Prijatelja, kad je Rejčel malčice zavidjela Moniki na vjeridbi, pa se iz tog razloga ponovo spetljala s Rosom.



Istraživači sugerišu da društvene mreže mogu da pojačaju zavist, jer stalno gledamo ljude koji žive naizgled sjajne živote, dok se mi mučimo i "sastavljamo kraj s krajem". U javljanju zavisti ulogu ima i tzv. percepcija pravednosti. Bićemo više ogorčeni ako je neko prije nas postigao nešto što nam je važno, a smatramo da smo mi to više zaslužili, više truda uložili.


Iskreno vjerujem da nije problem ako osjetimo zavist - ljudi smo, na kraju krajeva. Mnogo je bitnije da ne razvijamo malicioznu zavist i ne pokušavamo sabotirati osobu koja je u nečemu bolja od nas. Jedino što je do nas, što možemo uraditi, jeste da postanemo bolja verzija sebe.








Comments

bottom of page