Često se mogu čuti rečenice poput onih: "Batina je iz raja izašla", "I mene su moji tukli - pa šta mi fali", "Drvo se savija dok je mlado" i sl. Sve one su usmjerene na opravdavanje upotrebe batina i fizičke sile u odgoju djece. Hajde da pobliže razmotrimo ovu temu i vidimo: da li je batina zaista izašla iz raja?
Šta je fizičko kažnjavanje?
Pojmom fizičko kažnjavanje (eng. corporal punishment) označava se upotreba fizičke sile, namijenjene da djetetu nanese bol, ali ne i povredu, kako bi se eliminisao ili modifikovao neki nepoželjan oblik djetetovog ponašanja. Uključuje udaranje djeteta rukom/kaišem/prutom ili nekim drugim predmetom po rukama, zadnjici, ili nekom drugom dijelu tijela; štipanje, čupanje, vučenje za uho, vučenje za kosu, izlaganje neprijatnim dražima (svjetlost, temperatura) i dr. Mnogi roditelji je koriste kao dominantnu disciplinsku strategiju, a u nekim dijelovima svijeta, korištenje fizičke kazne je dozvoljeno i nastavnicima. Procjenjuje se da 80% djece širom svijeta doživi neki oblik fizičke kazne, U Bosni i Hercegovini, taj procenat je 55% djece.
Namjerno fizičku kaznu nazivam disciplinskom strategijom, a ne vaspitnom, jer fizička kazna suštinski ne mijenja djetetove stavove. Istraživanja sugerišu da fizička kazna prekida djetetovo nepoželjno ponašanje neposredno u trenutku kada je primijenjena, ali da dijete ne uči na duže staze zašto je neko njegovo ponašanje neprihvatljivo.
Zašto tučemo djecu?
Postoji više razloga za to što je fizičko kažnjavanje tako rasprostranjeno. Prvi, možda i najvažniji, jesu iskustva samih roditelja u djetinjstvu. Istraživanja sugerišu da, ako su roditelji sami doživljavali batine u djetinjstvu, postoji veća vjerovatnoća da će i oni sami tući svoju djecu (usljed djelovanja tzv. transgeneracijske traume). Ovo je naročito tačno ako roditelji nisu preradili svoja iskustva iz djetinjstva, odnosno, vjeruju da su zaslužili da dobijaju batine.
Djeca se najčešće kažnjavaju kad pokazuju neki vid neposlušnosti ili imaju izlive bijesa (tzv. tantrume). Neki od takvih primjera mogu biti: dijete bježi sa časova iz škole, baca se po podu prodavnice i insistira da mu se nešto kupi, razbija stvari po kući, započinje svađu sa bratom/sestrom, iskazuje nasilje prema drugoj djeci i sl.
Dodatni razlog korištenja fizičke kazne može biti roditeljski stres i frustracija. Postoji vjerovatnoća da, ako je roditelje nešto iznerviralo (npr. na poslu) i nisu preradili to, stres i frustraciju će iskaliti na djetetu upotrebom batina. Česta situacija u kojoj se koriste batine jeste kad dijete sebe dovodi u opasne situacije (gura prst u utičnicu, stavlja ruku na vruću peć, istrčava samo na ulicu i sl.).
Imaju li batine efekta?
Kao što sam ranije navela, jedini potencijalno pozitivan efekat korištenja batina jeste neposredna poslušnost, Ukoliko dijete gurne prst u utičnicu, a roditelji ga udare, dijete će vjerovatno prestati da gura prst u utičnicu (uz mnogo suza, vriske i drame). Međutim, dijete ne uči zašto je pogrešno gurati prst u utičnicu. Jedino što je naučilo iz ove situacije jeste da ne smije gurati prst u utičnicu dok je tu prisutna roditeljska figura, zbog straha od kazne. Drugim riječima, nema moralne internalizacije.
Jedan moj profesor sa fakulteta je na jednom predavanju rekao sljedeće (parafraziram): Fizička kazna je gotovo jedina stvar u psihologiji za koju istraživanja uporno pokazuju da je štetna, a ljudi je, uprkos tome, uporno koriste. I zaista, ako otvorite neku meta analizu (preporučujem ovu) vidjećete da batine dovode do brojnih negativnih pojava kod djece; veće agresivnosti u interpersonalnim odnosima, anksioznosti, depresivnosti, veće broja konflikata među roditeljima i djecom, da ne spominjem fizičke povrede koje mogu nastati.
Moj cilj nije da kritikujem bilo koga. Svjesna sam da biti roditelj nije lak zadatak. Voljela bih samo da ljudi malo više razmisle o posljedicama svojih postupaka i svojih roditeljskih strategija. Na primjer, neki autori dolaze do nalaza da roditelji koriste batine kad je dijete nasilno prema drugoj djeci, u želji da ga nauče kako to ne smije da radi. Uviđate li apsurdnost ovoga? U ovakvim situacijama, roditelj šalje djetetu poruku: "Radi kako ja kažem, a ne kako ja radim" (jer roditelj tuče dijete, a ne želi da dijete tuče drugu djecu). Ostavljam vam slobodu, dragi čitaoci, da i sami razmislite malo o ovoj temi.
Reference:
Comments