Svi se možemo složiti da je ljudsko tijelo prejako. Svaki organski sistem zasebno možemo posmatrati sa jednakim divljenjem, ali jedan sistem zaslužuje posebnu pažnju, a to je kardiovaskularni sistem, koji čine srce i krvni sudovi.
Negdje do 17. vijeka, pojma nismo imali kako ovaj sistem funkcioniše, tj. bili smo ubijeđeni da se tu dešava nešto mistično. Npr. ako bi sada pitali ljekara iz 14. vijeka kako putuje krv u našem organizmu, on bi ti rekao nešto ovako: Krv se stvara u jetri, da bi zatim otišla u srce, odakle mali dio odlazi u pluća, a ostali dio ide u tkiva, tamo gdje je najpotrebnija. Nakon obavljenog posla u tim tkivima, ona se apsorbuje i jednostavno nestaje, što znači da se ponovo mora stvoriti u jetri.
U 17. vijeku dolazi Vilijam Harvi koji konačno objašnjava da se krv ne troši svaki put kada ode u tkivo, već da postoji jedan zatvoreni sistem koji čine srce i krvni sudovi, te da postoji kružno kretanje krvi u ovom sistemu, odnosno cirkulacija.
I sada na red dolazi ona famozna zanimljivost - ako uzmeš sve krvne sudove čovjeka i povežeš ih, dobiješ dužinu od oko 100 000km!
Stvarno nevjerovatno, ali čekaj, kada smo ovo izmjerili? Mora da postoji neki kredibilan izvor, jer ova informacija kruži ne samo na novinskim portalima, nego je i sastavni dio mnogih naučnih radova i akademskih udženika. Hajde da vidimo.
August Krogh - čovjek koga citiramo već 100 godina
August Krogh je dobitnik Nobelove nagrade za Fiziologiju ili Medicinu 1920. godine za otkriće mehanizma regulacije prokrvljenosti skeletnih mišića. Dakle izuzetno poštovan naučnik u svijetu medicine.
1922. godine u svojoj knjizi saopštava jednu zanimljivost, a to je da su svi naši krvni sudovi zajedno dugi oko 100 000 km, što je dovoljno da se obmota Zemlja dva i po puta. Dakle našli smo prvobitni izvor ove tvrdnje!
Kada nobelovac kaže svoje, nema se šta tu preispitivati, zar ne? Međutim, trebalo je sagledati sve okolnosti, prije nego što ova brojka postane viralna i počne se koristiti kao činjenica u narednih 100 godina. Elem, August Krogh je vršio razne eksperimente na životinjama, te svoje pretpostavke prebacio na ljude, i vjerovatno kao jedan zanimljiv misaoni eksperiment dobio ovu okruglu cifru od 100 000 km. Takođe, ovaj njegov misaoni čovjek ima 143kg tjelesne mase i 50kg čiste mišićne mase. Dakle, definitivno su potrebna neka nova mjerenja.
Nekih 100 godina nakon ove tvrdnje, izlazi članak sa kojim dobijamo novi broj dužine krvnih sudova u našem tijelu, sa dosta preciznijim podacima:
Sa prvobitnih 100 000 km, ta dužina se sada svela na 9 000 - 19 000 km!
Dakle, sada imamo nešto jasniju sliku o tome koja je dužina krvnih sudova u našem tijelu. Možda ovaj broj i nije toliko interesantan kao prvobitna "zanimljivost", ali je i dalje ogroman. Iako sa našim krvnim sudovima ne možemo obgrliti Zemlju 2 i po puta, ipak jednom do dva puta možemo obgrliti Mjesec, što je i dalje vrlo impresivno!
Reference:
Comments