Džepni duh: Sindrom fantomske vibracije

Ognjen Raljić
Jul 6
4 min read

Da li nekad posegneš za telefonom jer osjetiš vibraciju u džepu – i onda skontaš da telefon uopšte nije zvonio? Ova pojava, poznata kao sindrom fantomske vibracije (eng. phantom vibration syndrome - PVS), opisuje lažni osjećaj da mobilni telefon vibrira iako se ništa ne dešava.

Iako zvuči neobično, ovaj fenomen nije toliko rijedak i po definiciji se smatra oblikom taktilne halucinacije – mozak percipira dodirni stimulans koji objektivno ne postoji. U nastavku pogledaj šta nauka kaže o ovom sindromu: kako nastaje u našem mozgu, kakve veze ima s našom psihom i modernim navikama, šta su pokazala aktuelna istraživanja, te kako se možemo nositi s ovim fantomom našeg digitalnog doba.

Šta je sindrom fantomske vibracije?

Ovej sindrom spada u takozvane fenomene vezane za tehnologiju - ne u smislu prave bolesti, već kao noviji fenomen vezan za pretjeranu upotrebu tehnologije.

Zapravo, iako se naziva „sindrom“, PVS se ne smatra pravim poremećajem. Stručna literatura ga više opisuje kao normalnu pojavu usljed pogrešne interpretacije nadražaja u našem nervnom sistemu. Drugim riječima, naše tijelo i mozak na trenutak prevare sami sebe.

Važno je naglasiti da sindrom fantomske vibracije najčešće nije opasan. Ipak, činjenica da nam se ovo dešava toliko često pobudila je interesovanje naučnika: šta ovaj fenomen govori o našem mozgu i našoj povezanosti s telefonima?

Neurološka perspektiva: kako mozak osjeti lažne vibracije

Zašto uopšte osjećamo nešto čega nema? Pa pazi ovako, mozak na dnevnom nivou prima toliko stimulusa (dodiri odjeće na koži, kontrakcije mišića, zvukovi iz okoline) da je negdje i logično da nekada dođe do malih grešaka.

Dio moždane kore koji obrađuje senzorne informacije, naučio je prepoznati specifičnu vibraciju telefona među svim tim signalima. S vremenom, posebno ako često nosimo telefon na vibraciji, mozak postaje uslovljen da očekuje taj osjećaj. U iščekivanju poziva ili poruke mozak može pogrešno protumačiti druge senzacije – npr. trzaj mišića ili pritisak odjeće – kao vibraciju telefona. Kao kad ti na ulici vidiš neku osobu i pomisliš da je to neko koga poznaješ, a ispostavi se da je to skroz druga osoba - tako i mozak nekada pogrešno protumači određene stimuluse.

Kada smo navikli da nam telefon često vibrira, prag osjećaja vibracije se smanjuje – bolje je da mozak ponekad i pogriješi (lažna uzbuna) nego da propusti važan poziv. Sindrom fantomske vibracije je u suštini bezazlen kratki spoj u mozgu,

Psihološka perspektiva: anksioznost, stres i navike

Pored neurološkog objašnjenja, sindrom fantomske vibracije ima i snažnu psihološku komponentu. Lažne vibracije se najčešće dešavaju kada aktivno iščekuješ poziv ili poruku – npr. čekaš važan e-mail ili očekuješ da ti neko javi važnu vijest.

Naša moderna interakcija s telefonima često uključuje blagu napetost da nešto ne propustimo. Ta anksioznost zbog propuštanja (eng. FOMO – fear of missing out) dovodi do pojačane pripravnosti mozga – i posljedično do lažnih alarma.

Osim anksioznosti, tu je i stres. Istraživanja među medicinskim radnicima i studentima pokazuju da je povišen stres u korelaciji sa češćim fantomskim vibracijama. Na primjer, tokom ljekarskog staža, čak 95% mladih doktora u jednom istraživanju počelo je doživljavati fantomske vibracije u prvim mjesecima rada (porast sa ~78% na početku staža). Kako se stres smanjivao nakon završetka staža, tako je i učestalost fantomskih vibracija pala.

Navika i tehnološka zavisnost igraju takođe veliku ulogu. Što češće provjeravamo telefon, držimo ga uz sebe i oslanjamo se na njega, to više „treniramo“ mozak da stalno očekuje neki signal. U jednoj anketi u kojoj su učestvovali ljekari na stažiranju, oni sa “problematičnom” upotrebom telefona značajno su češće imali ovaj fenomen nego umjereni korisnici.

Ukratko, psiha nam je stalno na oprezu: navikli smo da telefon zadovoljava potrebu za informacijom i društvenim kontaktom, pa mozak ponekad sam „simulira“ taj nadražaj kad ga nema.

Istraživanja i statistike: koliko je čest ovaj fenomen?

S obzirom na sveprisutnost mobilnih telefona, nije iznenađenje da je i sindrom fantomske vibracije vrlo rasprostranjen: skoro 90% studenata na američkom koledžu u jednoj studiji izjavilo je da je doživjelo fantomske vibracije, u prosjeku jednom u dvije sedmice. Takođe, naglasili smo da i visok procenat zdravstvenih radnika doživljava ovaj sindrom, što možemo povezati sa stresom radne okoline, te potrebom da telefon stalno bude u neposrednoj blizini.

Savjeti: kako se nositi sa fantomskim vibracijama

Iako sindrom fantomske vibracije nije medicinski značajan, može biti neugodan ili zbunjujući – a za neke ljude to je signal da su malo previše vezani za svoj uređaj. Dobra vijest je da se učestalost lažnih vibracija može smanjiti ako svjesno promijenimo neke navike. Evo nekoliko savjeta za upravljanje ovim fenomenom:

Digitalni detoks: Pokušaj isključiti notifikacije koje smatraš da nisu toliko bitne, ili još bolje smanji upotrebu telefona. Postepenim smanjivanjem vremena provedenog na telefonu, umanjuješ i konstantno iščekivanje vibracija.
Promijeni način nošenja telefona: Ako stalno osjećaš fantomske vibracije u džepu, probaj premjestiti telefon na drugo mjesto - u torbu ili čak u drugi džep.

Isključi ili promijeni vibraciju: Eksperimentiši sa podešavanjima – npr. isključi vibraciju ili koristi drugačiji obrazac vibracije/tona za notifikacije. Promjena u vibracionom obrascu može „resetovati“ način na koji vaš mozak registruje vibraciju telefona.
Smanji zavisnost od telefona: Radi na tome da telefon ne bude stalno u fokusu tvoje pažnje. Uvedi pravilo da provjeravaš poruke u određenim intervalima umjesto konstantno.

Na kraju, zapamti da povremena fantomska vibracija nije razlog za paniku. Međutim, ako su simptomi česti, ometajući ili te ozbiljno uznemiravaju, trebalo bi se obratiti ljekaru ili psihologu. Ponekad uporne halucinacije mogu biti znak pretjeranog stresa ili drugih stanja koja je najbolje razmotriti sa stručnjakom.

Reference