Efekat Kasandre: parasocijalna interakcija

Iako vjerujem da većina nas sa ovog sajta nije lično svjedočila pomami za serijom Kasandra i pisanjem peticija da se ona oslobodi iz zatvora, vjerujem da smo barem čuli kakav je efekat ta serija ostavila na područjima bivše Jugoslavije. U pitanju je venecuelanska telenovela koja se na našim područjima emitovala devedesetih godina i toliko je zaludjela naše ljude, toliko se izgubila granica između stvarnosti i fikcije, da su ljudi pisali peticije za oslobođenje Kasandre iz zatvora, a glavna glumica, Koraima Tores, je čak i posjetila Srbiju. Šta se tu zapravo desilo?

Pojam parasocijalne interakcije

Šta je dovelo do pomame za Kasandrom? Masovne psihoze? Lude gljive? Ne, na djelu je nešto što nazivamo parasocijalna interakcija. Ovim pojmom označava se odnos koji se stvara između ličnosti koje se pojavljuju u medijima (glumci, pjevači, fiktivni likovi) i onih osoba koje konzumiraju te vrste medija. Mi ovdje govorimo o odnosu, iako to možda nije najsrećniji izbor riječi, jer je interakcija u ovom slučaju jednosmjerna. Iako postoji vjerovatnoća da upoznamo svoje omiljene pjevače, sportiste, glumce, to nam nije baš tako lako dostupno, a sasvim izvjesno nećemo uspostaviti neki prisniji odnos sa njima.

Parasocijalna interakcija dešava se sa različitim vrstama medijskih ličnosti. Nekad se smatralo da ovu vrstu interakcije češće uspostavljaju ljudi koji su usamljeniji u stvarnom životu, ali to ne mora biti slučaj - mi se možemo "povezati" sa fiktivnim likovima čak iako imamo sasvim zadovoljavajući socijalni život. Najjača parasocijalna interakcija dešava se kad medijska ličnost ostvaruje direktan kontakt sa korisnikom sadržaja, bilo da je to pogled direktno u kameru, ili talk show u kojem gledaoci mogu uzeti učešće.

Parasocijalna interakcija sastoji se od dvije komponente: kognitivne (percepcija osobina ličnosti nekog medijskog lika) i bihejvioralne/ponašajne (način na koji se ponašamo kada vidimo nekog medijskog lika). U formiranju odnosa prema medijskom liku, kao i u formiranju socijalnih odnosa u "stvarnom" svijetu, ulogu ima privlačnost, kako fizička, tako i socijalna. Prije se povezujemo sa likovima koji su sličniji nama po određenim karakteristikama, koji dijele slične vrijednosti kao i mi, a uz to su harizmatični i fizički privlačni. U parasocijalnoj interakciji je bitno da postoji i kontinuitet, odnosno, da se osoba kontinuirano pojavljuje u medijima, kako bismo sa njom mogli uspostaviti odnos.

U slučaju Kasandre imali smo sve ove komponente. Serija se kontinuirano emitovala na TV-u, glumica koja je tumačila njen lik je bila vrlo lijepa, a sam lik Kasandre (Romkinje koju život nije mazio) bila je bliska gledaocima na našim prostorima, koji su se suočavali sa dobom nestašice i nesigurnosti.

---

---

Parasocijalna interakcija ili parasocijalni odnos?

Mislim da je pravo vrijeme da uvedem razgraničenje pojmova parasocijalna interakcija i parasocijalni odnos, budući da su oni i u literaturi razdvojeni i označavaju različite stvari. Parasocijalna interakcija (eng. parasocial interaction) označava osjećanja i stavove prema nekom medijskom liku koji se dešava u toku jedne epizode. Parasocijalni odnos (eng. parasocial relationship) je pojam kojim se označavaju dugotrajnija osjećanja prema nekom medijskom liku, koja traju nakon završetka epizode. Mi stvaramo odnose sa medijskim likovima, plačemo sa njima, smijemo se i razmišljamo o njima čak i kad nismo pred TV ekranom.

Navešću primjer parasocijalne interakcije iz svog okruženja. Kad se desio belaj sa Novakom Đokovićem i njegovom deportacijom iz Australije, moj otac je bio izrazito frustriran. Svaki dan je bio pred TV-om, slušao vijesti, pratio šta se događa, žalio se na način na koji je Đoković tretiran i sočno psovao kako australijske vlasti, tako i sve strance, jer tako tretiraju jednog Srbina. Ako stavimo na stranu činjenicu da je moj otac inače zaljubljen u Novaka Đokovića i odobrava sve što ovaj radi, ovo je pravi primjer kako formiramo parasocijalni odnos sa osobom koju nikad nismo upoznali, a ta osoba vjerovatno neće ni saznati kako smo se osjećali gledajući šta sve proživljava. (Fun fact: ono što moj otac proživljava sa Đokovićem, ja proživljavam sa ruskim teniserom Andrejem Rubljovom).

Posljedice parasocijalne interakcije

Zanimljivo je napomenuti da neki autori govore i o konceptu tzv. parasocijalnog raskida, koji se dešava kad nas neka medijska ličnost kojoj smo privrženi razočara (npr. bude uključena u skandal poput konzumiranja narkotika ili seksualne eksploatacije). Ovakvi događaji mogu u nama izazvati osjećanja stida, tuge, depresivnosti i sl. Neki istraživači sugerišu da je emitovanje serije Prijatelji devedesetih godina u mnogome mogla doprinijeti depresivnosti kod američke populacije, jer je u seriji prikazano kako Rejčel i ekipa iznajmljuju stanove koje nikad ne bi sebi mogli priuštiti u stvarnom životu, ako bi se zaista bavili profesijama koje su prikazane u seriji, jer su čak i tada cijene najma nekretnine u Njujorku bile basnoslovne.

Dodatni problem se javlja ako smo uspostavili parasocijalni odnos sa tzv. influenserima koji postavljaju nerealne standarde ljepote i fizičkog izgleda, koje možemo pokušati oponašati i naknadno razviti simptome depresivnosti i anksioznosti, kao i poremećaje ishrane. Ovo je naročito čest slučaj kod adolescenata. Neki autori sugerišu da parasocijalni odnosi sa medijskim likovima stvaraju idealizovanu, pogrešnu sliku međuljudskih odnosa. što nas kasnije može ometati u uspostavljanju prijateljskih i partnerskih relacija.

Poruka: sve ovo ne znači da treba da prestanemo konzumirati medijski sadržaj, već da budemo oprezni i ne dozvolimo da on preuzme kontrolu nad našim životom. Medijski likovi nas mogu navesti na samorefleksiju, preispitivanje vlastitih vrijednosti i životnih postupaka, što je pozitivna stvar. Takođe, mogu doprinijeti osjećaju da nismo sami, jer je neko nama sličan ostvario zapažen uspjeh. Ipak, "ljubav je na ulici", a medijski likovi, koliko god sjajni bili, ne mogu zadovoljiti naše potrebe za ljubavlju i pripadanjem.

Razvijena je i skala parasocijalne interakcije, koju možete naći ovdje i ispuniti "za sebe" (str. 389, skala je na engleskom jeziku).

Reference

---