Sjećate li se kada vas je posljednji put ubola pčela? Vjerujem da velika većina ljudi osjeća nelagodu kada ti mali kukci užurbano lete zujeći oko naše glave. Upravo ti mali kukci vrijedno rade kako bi cijelom pčelinjem društvu priskrbili hranu i stvorili različite pčelinje proizvode. Što li se to nalazi u pčeli i čime se ona hrani kada je uspjela preživjeti milijune godina na zemlji i opstati sve do danas?
Ovo pitanje je zaintrigiralo naučnike koji su potaknuti navedenim činjenicama počeli istraživati pčele i njezine proizvode. Ono što su uvidjeli je da matica živi znatno duže od ostalih članova pčelinjeg društva zadržavajući vitalnost i plodnost. Ovu izdržljivost matici omogućuje konstantna hranidba matičnom mliječi, dok se radilica hrani nektarom i peludom. Upravo ovaj podatak o znatno dužem životnom vijeku matice potaknuo je čovjeka da na sebi provjeri učinke matične mliječi. A kako i ne bi, zar ne? 😊
Matična mliječ je izlučevina mandibularnih i hipofaringealnih žlijezda medonosnih pčela (Apis mellifera L.), a proizvode je mlade pčele radilice kao hranu za matice i ličinke. Za njezinu proizvodnju zaslužne su mlade pčele radilice (dojilje, hraniteljice) koji matičnu mliječ koriste kao hranu za ličinke pčela radilica, trutova i matica u prva 3 dana života.
Samo ličinka matice prima taj „eliksir“ i nakon 3 dana, dok i ostale pčele počinju dobivati med pelud. Životni vijek pojedinih članova pčelinjeg društva (matica, radilica, trut) poprilično se razlikuje. Radilica živi od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci (ovisno o godišnjem dobu), dok matica živi par godina, a tokom sezone u povoljnim pašnim uslovima može položiti do 2000 jajašaca dnevno, što je izuzetno veliki napor za organizam. Masa jajašaca je i do dva puta teža od tijela matice. Ovu izdržljivost matici omogućuje konstantna hranidba matičnom mliječi, dok se radilica hrani nektarom i peludom. Po svemu sudeći jasno nam je zašto maticu zovemo kraljicom pčelinjeg društva. 😊 Podatak o znatno dužem životnom vijeku matice, tijekom kojega je zadržana njezina plodnost i vitalnost, potaknuo je čovjeka da na sebi provjeri učinke matične mliječi.
Matična mliječ koristi se kao dodatak prehrani, a već se tisućama godina u orijentalnim kulturama cijeni kao jedinstveni prirodni izvor za očuvanje mladosti i energije. Iako se matična mliječ primjenjuje od davnina, preporuka za njenu primjenu u humanoj terapiji datira od 1922. u Francuskoj, kada postaje predmet brojnih istraživanja. Matična mliječ ima složeni kemijski sastav te se ne može proizvesti laboratorijski, to jest sintetičkim putem, što zapravo predstavlja jedan vrlo zanimljiv podatak o prirodi koja nas okružuje. Matična mliječ spada među najvrjednije pčelinje proizvode te u pčelinjem društvu predstavlja eliksir života i tajnu dugovječnosti. Mnogo je tvrdnji o dobrobiti matične mliječi za ljudsku zajednicu, uključujući kvalitetniji život i liječenje lakših bolesti.
Spektar djelovanja matične mliječi na organizam je višestruk te ga danas medicina prihvaća kao stimulativno i regenerativno sredstvo. Unatoč tome, mnoge od tih tvrdnji trebalo bi svakako detaljnije klinički istražiti i znanstveno dokazati.
Ono što nas zanima jeste što se to nalazi u sastavu matične mliječi toliko korisno da omogućuje matici znanto dulji životni vijek u odnosu na ostale članove društva.
Naime, svježa matična mliječ se sastoji od 57 do 70% vode, 9 - 18% proteina, 11 – 23 % šećera i 3 - 9% lipida. Također matična mliječ sadrži minerale 2 - 3%, te hidroslubilne vitamine B2, B1, B3, B5, B6 i vitamin C u tragovima, a s većim varijacijama su prisutni B6 i B7. Vitamini topljivi u mastima nisu prisutni. U mliječi se nalaze još i različiti enzimi (amilaza, invertaza, katalaza, kisela fosfataza i dr.), neuroprijenosnici (acetilkolin i kolin) i spolni hormoni (estradiol, testosteron, progesteron). Posebnu vrijednost matične mliječi čine biološki aktivni sastojci, od kojih je do sada potvrđen značaj 10-hidroksi-2-decenske kiseline (10-HDA) koje ima 2 - 3%. Ona posjeduje antibakterijska i imuno-modulacijska svojstva. Kad je u pitanju apiterapija i narodna medicina, matična mliječ posjeduje imuno-modulirajuća, antibakterijska, protuupalna, antioksidativna, antireumatska, antihipertenzivna, vazodilatacijska i druga funkcionalna svojstva.
Kompleksan sastav matične mliječi i njena snažna biološka aktivnost učinili su je vrlo cijenjenim i popularnim dodatkom prehrani kao i dodatkom u kozmetičkim preparatima. Biološka aktivnost matične mliječi uglavnom se pripisuju masnim kiselinama, proteinima, vitaminima, mineralima, fenolnim i drugim spojevima. Osim što se rabi kao kozmetički i prehrambeno-dijetni dodatak, vjeruje se da ima i biostimulativni te regenerativni učinak na ljudsko zdravlje.
Ipak, unatoč brojnim istraživanjima još nema dovoljno podataka o učinkovitosti matične mliječi u poboljšanju ljudskoga zdravlja. Biološki učinci matične mliječi, u olakšavanju zdravstvenih tegoba ljudi, poznati su tisućama godina u narodnoj medicini istočnjačkih kultura.
Djelovanje na živčani sustav. Matična mliječ sadrži vrlo važne tvari - sterole, spojeve s fosforom, kao i acetilkolin, neurotransmiter koji prenosi živčane impulse. Ona je prirodni izvor acetilkolina i na taj način doprinosi kvalitetnijem funkcioniranju moždanih funkcija i spriječavanju nastanaka niza bolesti živčanog sustava kao što su: difuzna ateroskleroza u mozgu sa i bez žarišnih oštećenja, astenična neuroza, Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, multipla skleroza te senilna demencija, koja je danas jako česta kod starije populacije. Također, matična mliječ regenerira živčane stanice i djeluje biostimulirajuće na cijeli organizam stoga se njezinom dugotrajnom uporabom povećava sposobnost učenja i pamćenja. Mislim da je ovo naročito zamnimljiv podatak studentima kojima je potrebno maximalno energije i koncentracije u periodu ispitnih rokova. 😊
Djelovanje na krvožilni sustav. Acetilkolin i niacin imaju i svojstvo širenja krvnih žila pa se matična mliječ preporuča kod osoba s povišenim krvnim tlakom. Ona spriječava i smanjuje nastanak krvnih ugrušaka, tako da se preporuča osobama s trombozom i genetskom predispozicijom za trombozu. Istražujući učinak matične mliječi na serumske lipide kod ljudi, pokazano je da ona snižava ukupne lipide (oko 10 %) u serumu i jetrima, ali i razinu kolesterola (za 14 %) ako se primjenjuje redovito u dozi od 5 mg do 100 mg na dan najmanje 2-3 mjeseca. Dakle, istraživanja upućuju na to da unos matične mliječi kao dodatka prehrani smanjuje ukupnu razinu kolesterola i LDL-a, smanjenjem razine malog VLDLa. Ono što je važno naučiti jeste da se redovitom primjenom matične mliječi preventivno u dozi od 100 mg do 200 mg na dan može poboljšati zdravlje kardiovaskularnog sustava, s obzirom na smanjenje kardiovasukularnih čimbenika rizika, masnoće i kolesterola u krvi.
Antimikrobni učinak. Ispitivanja su pokazala da će antimikrobni učinak 10-HDA varirati ovisno o patogenetskih bakterija (Escherichia coli, Salmonella sp., Proteus vulgaris, Bacillus subtilis, Staphylococcus aureus, Streptococcus apis) i drugih mikroorganizama. Prema nekim autorima matična mliječ učinkovito djeluje i protiv gljivica te nekih protozoa (Trypanosoma cruzi). Antibakterijska aktivnost pripisuje se proteinu mase 5,5 kDa rojalizinu i10-hidroksi-2-decenskoj kiselini, koji imaju učinak na gram-pozitivne i gram-negativne bakterijske vrste. Te dvije antibakterijske sastavnice odgovorne su i za same pčele.
Antialergijsko djelovanje. Prema dosadašnjim istraživanjima, antialergijsko djelovanje najvećim se dijelom pripisuje bjelančevini MRJP3 (major rojal jelly protein 3). Nadalje, pokazano je da matična mliječ može zaštititi od alergije ili ublažiti alergijske simptome te da inhibira razvoj kožnih lezija sličnih atopijskom dermatitisu.
Djelovanje na kožu. Matična mliječ djeluje na kožu kao antioksidans, pa osim što kožu štiti od starenja, pomaže i zacjeljivanju oštećene kože, a osobito dobro djeluje na oštećenja kod UV zračenja. Pokazano je da matična mliječ ima učinak na proizvodnju kolagena u fibroblastima kože. Danas se matična mliječ koristi u različitim preparatima. Njezin se učinak temelji na ubrzanju oksidativnoga metabolizma te kataboličkih i anaboličkih reakcija izmjene tvari.
Estrogeno djelovanje. Rezultati istraživanja u kojima su obrađeni podaci za estrogenu aktivnost pokazuju njezin slabiji, ali veoma važan učinak. Blagi estrogeni učinak matične mliječi važan je zbog utjecaja na sprječavanje osteoporoze, odnosno njezino ublažavanje. Nadalje, ublažavanje simptoma menopauze također je jedan od povoljnih učinaka matične mliječi.
Uzimanjem matične mliječi može se poboljšati fizička snaga, kondicija i radna sposobnost, pogotovo u starijih osoba. Uzimanjem matične mliječi može se poboljšati mentalno stanje i fizička učinkovitost. Ti su učinci posebno značajni u starijih ljudi.
Također, zahvaljujući 10-HDA i gamaglobulinu matična mliječ povećava opću otpornost organizma svojim pozitivnim utjecajem na imunološki sustav. Upravo s tom namjenom se vrlo često primjenjuje i kod djece i kod odraslih. S tim u vezi, pokazano je da 10-HDA pospješuje rast T-limfocita tj. da ta masna kiselina ima imunološku aktivnosti. Matična mliječ se upotrebljava kao dodatak prehrani, sastojak hrane i sastojak kozmetičkih pripravaka. U namjeni takvih proizvoda navode se njeni brojni biološki učinci: stimulativni učinak na cijeli organizam i povećanje energije, imunomodularno djelovanje kojim se povećava otpornost na razne infekcije, povećanje otpornosti na stres i bolesti, njega i podmlađivanje kože, poboljšanje pamćenja, održavanje hormonalne ravnoteže, smanjenje koncentracije kolesterola, regulacija krvnog pritiska, protuupalno, antibiotičko i antivirusno djelovanje, pomoć kod raznih tegoba koštano – mišićnog sistema. S tim u vezi, preparati matične mliječi se najviše preporučuju za jačanje imunog sistema, za smanjenje posljedica stresa, poboljšanje koncentracije, kod upale zglobova, regulaciju pritiska, itd.
Ono što je važno jeste da budemo oprezni prilikom uporabe matične mliječi jer se pokazalo se da matična mliječ može izazvati kontaktni dermatitis i anafilaksiju u pojedinihljudi zbog prisutnosti brojnih proteina u svom sastavu. Također, matična mliječ se može ograničeno uzimati u bolestima kao što je bronhijalna astma u krizi (kap astrigent – ona može dovesti do bronhiektazije), Adisonova bolest, akutne zarazne i bolesti nadbubrežne žljezde te tumor u akutnoj fazi.
Na kraju ovog svega, važno je da naglasim i način pravilnog uzimanja matične mliječi.
Naime, preporuka je da se matična mliječ koristi jedan do dva mjeseca svakodnevno, a poslije se napravi isto tolika pauza. Potrebno je uzimati ujutro, natašte, i to jedna plastična žličica ispod jezika. Matičnu mliječ nije poželjno primjenjivati navečer jer često može prouzročiti različite nuspojave i nesanicu.
Nadam se da sam vam uspjela približiti značaj matične mliječi u ishrani svakog pojedinca, te da pčele više nećemo spominjati samo uz hipotezu opasnih malih kukaca čiji je ubod mnogo bolan i nelagodan, već da imaju mnogoo pozitivnih strana koje se još uvijek aktivno istražuju. 😉
Literatura:
Azra Hadžimujić, Midhat Jašić, Drago Šubarić, Saira Medanhodzic-Vuk, Nejra Hodžić - Hemijski sastav i primjena matične mliječi
Guo H, Saiga A, Sato M, Miyazawa I, Shibata M, Takahata Y, Morimatsu F. Royal jelly supplementation improves lipoprotein metabolism in humans. J Nutr Sci Vitaminol (Tokyo) 2007;53:345-8.
Nada Oršolić - Učinkovitost bioloških aktivnih sastavnica matične mliječi: analiza i standardizacija
Vittek J. Effect of royal jelly on serum lipids in experimental animals and humans with atherosclerosis. Experientia 1995;51:927-35.
Fujiwara S, Imai J, Fujiwara M, Yaeshima T, Kawashima T, Kobayashi K. A potent antibacterial protein in royal jelly. Purifi cation and determination of the primary structure of royalisin. J Biol Chem 1990;265:11333-7.
Zhou J, Xue X, Li Y., Zhang J, Zhao J (2007) Optimized determination method for trans- 10-hydroxy-2-decenoic acid content in royal jelly by high-performance liquid chromatography with an internal standard, Journal of AOAC International, 90, 1, 244 – 249.
Rosmilah M, Shahnaz M, Patel G, Lock J, Rahman D, Masita A, Noormalin A. Characterization of major allergens of royal elly Apis mellifera. Trop Biomed 2008;25:243-51.
Comments