Ovo je peti članak ovog serijala (5/9). Kompletna lista članaka ovog serijala se nalazi na dnu ovog članka.
Sada kada poznajemo osnovne principe kretanja električne aktivnosti, hajde da to primjenimo na stvarno kretanje elektriciteta u srcu. Sada ćemo kroz kratke crte proći kroz anatomiju provodnog sistema, kako bi znali koji put elektricitet mora da prođe kako bi se stimulisale sve ćelije. Takođe će biti par riječi o tehničkim detaljima EKG trake, kako bi u narednim člancima bez problema sagledali EKG traku u cjelini.
Provodni sistem srca
Slika 1. - Provodni sistem srca
SA čvor vodi kolo
Električni impuls se stvara u SA čvoru, koji automatski i potpuno autonomno generiše impulse, frekvencom od 60–80/min, i taj ritam se naziva sinusni ritam.
Skraćenica SA predstavlja sinoatrijalni. Atrijalni - iz razloga što se nalazi u pretkomori, a sino- iz razloga što se taj čvor nalazi na zadnjem zidu lijeve pretkomore, koji se naziva sinus venarum, zbog ulaska velikih venskih sudova na tom mjestu.
Impuls se duž desne pretkomore širi pomoću tri glavna puta, a to su prednji, srednji i zadnji internodalni put. Kako je potrebno stimulisati i ćelije lijeve pretkomore, prema njoj se takođe pruža jedan snop, koji smo nazvali interatrijalni, odnosno Bachmann-ov snop.
Nakon prvobitne fieste, na red dolazi kratkotrajna siesta
Slijedeća struktura je AV čvor, koja služi kao ulazna vrata u komore. Međutim ovdje će doći do zadržavanja električnog impulsa, dajući šansu pretkomorama da završe pražnjenje krvi u komore prije nego što se komore počnu kontrahovati. Razlog za ovo usporavanje je taj što ovdje postoji znatno manje interćelijskih pukotinastih veza, čime se usporava širenje impulsa.
Stimulacija komora je glavni događaj večeri
Zatim se nastavlja Hisov snop koji polazi od AV čvora i ulazi u interventrikularnu septu. U septi se ovaj snop dijeli na dvije grane, lijevu i desnu, snabdijevajući tako lijevu i desnu komoru. Ovdje nećemo ulaziti u dalje detalje anatomije ovih grana. Od ovih grana se u zidovima komora odvajaju mnogobrojna vlakna koja stimulišu ćelije zida - Purkinjeova vlakna.
Dijelovi EKG trake
Sada da vidimo kako izgleda traka, odnosno papir na kojem se ispisuje EKG zapis. Traka je podijeljena na kvadrate, a najmanja jedinica trake je mali kvadrat dimenzija 1x1mm. Vertikalna linija mjeri voltažu, dok horizontalna linija mjeri vrijeme. Pri standardnom baždarenju EKG aparata, visina kvadrata od 1 mm odgovara voltaži od 0,1mV, dok širina kvadrata od 1mm odgovara vremenu od 0,04s. To znači da ako uzmemo 5 malih kvadrata, dobijamo vrijeme od 0,2 sekunde. Dalje, ako poredamo tih 5 velikih kvadrata, vidimo da oni u stvari predstavljaju vremenski interval od 1 sekunde. Ponavljam, ovo su vrijednosti kada se traka kreće brzinom od 25mm/s, ali to će uglavnom i biti slučaj na standardnom EKG-u, tako da ove vrijednosti treba zapamtiti.
Slika 2. - dijelovi EKG trake
A kako ćemo znati da je baždarenje namješteno tako da dobijemo standardni EKG zapis? Pa, inicijalno se na traci vidi električna aktivnost koja je pri standardnom baždarenju visine 10 mm (odgovara 1 mV) i širine 5mm (što smo rekli da odgovara vremenu od 0,2s). Ovakav inicijalni zapis nam govori da se radi o standardnom baždarenju, gdje se traka kreće brzinom od 25mm u sekundi.
To bi bilo to za ovaj put. Dalje ćemo nastaviti sa EKG zapisom fiziološkog EKG-a i vidjećemo zašto je neki talas pozitivan u jednom odvodu, dok je negativan u nekom drugom. Primjenićemo sve principe iz prethodnih članaka, tako da je preporuka da ih još jednom pročitate prije nego što nastavimo dalje. Srećno sa učenjem!
Naredni članak: Kako odvodi ekstremiteta registruju EKG talase
Svi članci serijala "Osnove fiziološkog EKG-a"
Pogledajte youtube video u kojem objašnjavam nastajanje odvoda: Osnove fiziološkog EKG-a (2.dio): Provodni sistem i nastajanje EKG talasa
Besplatno preuzmite PDF dokumente u kojem su sažete sve informacije iz ovog serijala: Osnove fiziološkog EKG-a | Patreon
Comments