Biti u zoni: tajne flow doživljaja

Znate onaj osjećaj kad ste potpuno fokusirani na ono što radite i kad vam to donosi nevjerovatno zadovoljstvo? Možda ste se izgubili u knjizi koju čitate, zamišljajući i vizualizujući svijet koji vam pisac pokušava dočarati (meni se često dešava)? Možda se aktivno bavite sportom, pa zaboravite na sve i samo obraćate pažnju na ritam svog disanja i pokrete nogama (meni se ovo nikad ne dešava)? Koja god da je od ovih aktivnosti u pitanju, moguće je da je u pitanju flow doživljaj.

Kakav flow i lebdenje, kakvi bakrači?

Vjerovatno su neki od vas, čitajući uvod ovog teksta, pomislili: Na kakvim je ova drogama?, ali činjenica je da ovo stanje ima svoje ime, i da se u psihologiji opisuje sintagmom flow doživljaj. Prvi put ju je opisao psiholog Čiksentmihalji (da, dobro ste pročitali), a podrazumijeva stanje potpune udubljenosti, potpune koncentracije u aktivnost koja je pred nama, U trenutku kad doživljavamo flow, mi smo maksimalno produktivni, performanse su nam optimalne i imamo dovoljno resursa i volje da se posvetimo datoj aktivnosti,

Flow doživljaj usko je povezan sa intrinzičkom motivacijom. Preciznije rečeno, aktivnosti koje nam donose flow doživljaj su i one koje nas istinski usrećuju i ispunjavaju, motivisani smo da ih obavljamo iz neke unutrašnje potrebe, a ne zato što imamo neku nagradu i korist. One nam takođe donose osjećaj svrhe i kreativnosti. Raznolike aktivnosti nam mogu donijeti flow doživljaj: sviranje muzičkog instrumenta, pletenje, pisanje, čitanje i analiza književnog djela, bavljenje sportom, i dr.

Kad i kako se flow javlja?

Da bismo doživjeli određen nivo flowa, neophodno je da smo involvirani u nešto što zahtijeva komplementaran nivo vještine i izazova. Ukoliko radimo nešto što nam je suviše lako, doći će do dosade. Ako, pak, radimo nešto što je suviše izazovno, doći će do apatije, bezvoljnosti i brzog napuštanja aktivnosti. Ilustrujmo ovo jednim primjerom.

Zamislimo da želite naučiti svirati gitaru. Visoko ste motivisani, našli ste adekvatnog učitelja i krećete na časove. Ukoliko ste veoma muzikalni, ali vidite da sviranje nije izazovno, ili da se učitelj ne trudi, do flowa neće doći - vjerovatno ćete odustati. Ako se, pak, jako trudite, ali vidite da ste jednostavno nemuzikalni, do flowa takođe neće doći - bićete frustrirani, jer je izazov prevelik, a vaša vještina sviranja skromna. Međutim, ako se trudite, vidite da vam dobro ide, savladali ste neke jednostavne kompozicije, ali složenije su van vašeg trenutnog dometa- do flowa može doći. Niste se smorili, jedan ste dio savladali, ali ostaje vam još da učite. Drugim riječima: imate vještinu, imate izazov koji treba da dosegnete, te je vjerovatno da će se i flow javiti.

---

---

U vođenju prema flow doživljaju, bitna je povratna informacija osobe koja nas podučava. Naprimjer, profesionalni sportisti su imali bolje performanse i viši flow doživljaj ako ih je trener ohrabrivao i podsticao da rade, a više o tome možete pročitati ovdje. Ovakav nalaz ne iznenađuje, iz sljedećih razloga:

1. Kad dobijemo pozitivnu povratnu informaciju, to se odrazi na naše samopouzdanje, stičemo veće povjerenje u vlastite sposobnosti, te prije dostižemo cilj;

2. Zadovoljene su naše osnovne psihološke potrebe, kao što je potreba za postignućem i podrškom.

Karakteristike flow doživljaja su i te da, tokom aktivnosti koje ga izazivaju, mi gubimo svijest o sebi, svom okruženju i protoku vremena. Motivisani smo i srećni. Baš iz ovog razloga, mislilo se da se flow može doživjeti isključivo u aktivnostima koje se rade u slobodno vrijeme, nikako na poslu. Međutim, ovo ne mora biti tačno. Istraživanja sugerišu da se flow javlja i na poslu, pogotovo ako je stimulativan i izazovan (kao što su, npr. menadžerski poslovi). Stvar je u tome da mi radimo radi egzistencije, obezbjeđivanja sredstava za život, pa nam to nekad maskira činjenicu da nas posao "tjera da rastemo" i zadovoljava našu potrebu za samoostvarenjem. Iz tog razloga, važno je i da posao koji radimo bude inspirativan za nas.

A koje aktivnosti vama donose flow doživljaj?

Reference:

1. Csikszentmihalyi, M., & LeFevre, J. (1989). Optimal Experience in Work and Leisure. Journal of Personality and Social Psychology, 56(5), 815-822.

2. Engeser, S., &  Rheinberg, F. (2008). Flow, performance and moderators of challenge-skill balance. Motivation and Emotion, 32, 158-172. https://doi.org/10.1007/s11031-008-9102-4

3. Fong, C. J., Zaleski, D. J., & Leach, J. K. (2014). The challenge–skill balance and antecedents of flow: A meta-analytic investigation. The Journal of Positive Psychology, 10(5), 425–446. https://doi.org/10.1080/17439760.2014.967799

4. Jackson, S. A. (1995). Factors influencing the occurence of flow state in elite athletes, Journal od Applied Sport Psychology, 7, 138-166. 

5. Swann, C., Keegan, R. J., Piggott, D., & Crust, L. (2012). A systematic review of the experience, occurrence, and controllability of flow states in elite sport. Psychology of Sport and Exercise, 13(6), 807–819. https://doi.org/10.1016/j.psychsport.2012.05.

6. Wrigley, W. J., & Emmerson, S. B. (2013). The experience of the flow state in live music performance. Psychology of Music, 41(3), 292-305.  https://doi.org/10.1177/0305735611425903

---